Inka bobice imaju više antioksidanasa od godži bobica i drugog suhog voća. Suhe inka bobice su bogate vlaknima (19g vlakana u 100g voća, ili 8g u 1/4 šolje – 45g).
Još važnije od količine vlakana je to što inka bobice sadrže rastvorljiva vlakna važna za kontrolu apetita i snižavanje holesterola.
Takođe, sadrže i brojne druge hranljive sastojke kao što su vitamin C, kalijum i fosfor (prirodno imaju nizak sadržaj natrijuma – manje od 1mg).
Zlatne bobice su slatko kiselog okusa i iznimno dobre za vaše zdravlje. U nekim kulturama se nazivaju peruanskim jagodama, a mogu se jesti svježe, osušene ili se od njih mogu raditi sirupi i džemovi.
Poznate su po tome da spuštaju povišen kolesterol, apsorbiraju toksine iz crijeva i organizma te imaju snažna protuupalna svojstva.
Inka bobice su slatkog okusa koji se stapa s kiselim te tako pruža cjelovitu, jedinstvenu i ugodnu harmoniju okusa.
Inka bobice potiču metabolizam, a razlog leži u visokoj razini vitamina B12. Inka bobice su stoga izvrstan prirodni izvor energije.
Mnogi pojedinci koji ih redovito konzumiraju kažu da se zbog toga osjećaju sjajno te svjedoče o višoj razini energije i poboljšanim mentalnim sposobnostima.
Zlatne bobice su malo voće koje potiče iz Kolumbije i Perua, a ovo voće je veoma zdravo. Glavni potrošači ovog voća su Engleska i Njemačka.
Neka ljekovita svojstva ovih zlatnih bobica:
– Bogate su vitaminima A, C te vitaminima B kompleksa
– Sadrže mnogo proteina i fosfora
– Daju nam potrebnu energiju
– Djeluju kao diuretik(izbacivanje viška tečnosti iz organizma)
– Smanjuju nivo holesterola u krvi
– Čiste krv
– Poboljšavaju probavu
– Mogu se koristiti i za liječenje i prevenciju raka crijeva
Nutritivna vrijednost:
Inka bobice u Americi imaju široku primjenu još od davnina, a razlog tome je njihova odlična nutritivna i hranjiva vrijednost. Smatraju se malom slatkom superhranom. Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni.
Ovo im je sastav:
– antioksidansi – pokazalo se kako inka bobice imaju više antioksidanasa od dugog suhog voća.
Sadrže fitosterole koji imaju antioksidativno, antikancerogeno i antiupalno djelovanje, a osim toga odlično djeluju u borbi protiv bakterija i mikroba
– vlakna – ovo je jedna od hrane bogate vlaknima pa tako u 100 grama inka bobica možete dobiti oko 19 grama vlakana.
Uz to sadrže i topiva vlakna koja su važna za kontroliranje apetita i snižavanje kolesterola.
Ona pomažu i u borbi protiv pretilosti jer topiva vlakna u dodiru s vodom stvaraju želatinastu masu koja djeluje tako da privlači masnoće, šećere i mnoge štetne tvari iz hrane. Iz tog razloga se preporučuju za korištenje pri početku neke dijete za vitko tijelo.
– vitamini – inka bobice sadrže visoku razinu vitamina C, E i K, te neke vitamine iz B skupine. Uz to sadrže i vitamin P, točnije skupinu biljnih tvari ili fitonutrijenata koja je poznata po svojim antioksidativnim svojstvima.
– minerali – karoten, fosfor, željezo, kalij, cink – kalij pomaže boljoj provodnosti živčanih impulsa, cink sprječava razaranje stanica, a od karotena nastaje vitamin a koji je odličan za jačanje imuniteta i zdravu kožu
nezasićene masne kiseline i esencijalne aminokiseline
– fizalini – ovo su prirodni pseudosteroidi koji mogu služiti za ublažavanje alergija i autoimunih bolesti. Uz to se pokazalo da imaju i antikancerogeno djelovanje
Inka bobice mogu se jesti suhe ili svježe:
Kao i drugo egzotično voće, kao što je kumkvat, inka bobice se mogu pripremati i jesti na nekoliko načina.
Uglavnom se jedu u obliku suhog voća kao grožđice, ali se mogu i svježe miješati sa voćnim salatama. Osim toga se mogu dodavati u žitarice, smoothije ili voćne doručke.
Odlično se slažu s čokoladom s kojom ih možete prelijevati, ali i koristiti u kolačima ili za izradu muffina. Uz to se mogu jesti i kao slano jelo, ali tek kada su potpuno zrele.
Kada ih kupite kod nas vjerojatno neće imati svoj mrežasti okvir, ali ukoliko vidite da je on suh i raspada se, tek tada znači da je plod spreman za konzumiranje.
Ako ih jedete nezrele mogle bi izazvati probleme s probavom. Inka bobice su malene su kao trešnje, a u unutrašnjosti imaju mnogo sjemenki. Slatko kisele su pa možda malo podsjećaju na jagode.
Mogu se saditi na vrtu, ali vole toplije predjele i suho tlo. Smiju se saditi uz mrkvu, salatu, luk i peršin.
