U današnje doba je u opticaju veliki broj egzotičnih vrsta biljaka danas su preplavile naša dvorišta, ali ljudi se sve više vraćaju tradiciji i traže stare sorte voćaka i cvijeća.
Želja da sve ljepše uredimo baštu i provodimo više vremena u njoj inspiriše nas da se podsjetimo i starih običaja i vjerovanja.
Zato danas skoro da nema kuće bez čuvarkuće, a svi vole da negdje u blizini imaju i peruniku, za koju se vjeruje da štiti od groma.
Staro vjerovanje kaže da se blizu kuće ne sade bagrem i orah – njima je mjesto malo podalje od doma.
U svakom slučaju, ako planirate preuređenje bašte, prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.
Hrast lužnjak
Najljepši je ukras koji dvorište može da ima, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debeo” hlad.
Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa
Je za Slovene bila sveto drvo, jer su cvjetovi lekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slovene. Lipov ugalj prečišćava vodu.
Međutim, kažu da se lipa sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Glog
Ljekovit je za srčana oboljenja, a ujedno i “najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona”, kažu stara vjerovanja.
U modernoj bašti, svi vole ovaj žilav, listopadni žbun koji može da bude bjel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok.
Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren
Prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen, simbol je zdravlja, a daje se djeci da pojedu drenov cvijet da bi bila otporna na bolesti.
Jabuka
Omiljeno je voće, a njeni plodovi – kaže predanje – ne jedu se prije Petrovdana. Nema svadbe bez jabuke!
Naši narodi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih sječe.
Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu.
Sačuvana je najkvalitetnija sorta za sušenje, požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
A da li vi imate neko od ovih stabala u blizini?
Izvor: Stil
