Proljeće je sezona ukusnih tikvica, koje se mogu pripremiti na “hiljadu i jedan način”. Osim prelijepog, blagog ukusa ovo povrće može da se pohvali i dragocjenim sastojcima koji štite od srčanog i moždanog udara, smanjuju visok nivo holesterola, snižavaju pritisak, poboljšavaju probavu i pomažu pri mršavljenju

Malo je poznato da tikvice mogu da doprinesu lečenju astme, jer imaju jaka antiupalna svojstva.

 

Od pritiska, do prostate

Tikvica ima mnogo vrsta, boja i oblika, a kod nas se najčešće koriste mali, svetlozeleni plodovi slični krastavcima. Iako se radi o voću, većina nas ih tako ne doživljava i naziva ih povrćem.

Ova voćka/povrćka ima malo kalorija, ali mnoštvo nutrijenata. Izvanredan je izvor mangana i vitamina C, zatim magnezijuma, vitamina A, kalijuma, vlakana, folne kiseline, fosfora, bakra i vitamina B2, dok su žute tikvice bogate i beta karotenom. Većina tih vrednih stvari nalazi se u kori, pa je nemojte ljuštiti s mladih plodova.

 

Svakodnevna konzumacija tikvica hrani organizam dijetalnim vlaknima, koja podstiču probavu, sprečavaju zatvor i čiste crijeva od toksina. Time smanjuju rizik od raka crijeva, regulišu šećer u krvi i smanjuju apetit, te su idealne za sve one koji su na dijeti.

Ovo povrće ublažava tegobe u urinarnom traktu, dobro je za bubrege i bešiku, a za muškarce je važno što tikvice sadrže supstance koje štite prostatu.

Lako u kuhinji

Za pripremu tikvica vam je potrebno relativno malo vremena, a ako ih kuvate, pečete ili grilujete, za to vam ne treba više od desetak minuta.

Takođe ih možete i sirove dodati u salate, pridružiti drugom kuvanom povrću ili zapeći u rerni, lagano propržiti na maslinovom ulju, jesti pohovane, izrendane dodati kao prilog palačinkama, mafinima ili kroketima od krompira. U nekim dijelovima svijeta cvijet tikvice važi za egzotični delikates i služi se kao prilog jelima, pohovan ili punjen.

Pročitaj još:

ČOVJEKOVA JETRA je stvorena da preživi 600 godina, a mi je uništimo za samo 60: Evo kako, NE RADITE OVO!

Ukoliko se ovo stanje ignoriše i nastavi se sa starim načinom života i ishrane, neizbježno će doći do ciroze. Mnogi naučnici slažu se da ljudska jetra može da preživi najmanje 600 godina bez ikakvih operacija, ali prosječan čovek je održava zdravom jedva 60.
Evo kako oštećujemo najveću žlijezdu u organizmu!

Jedan od najrazornijih faktora jeste konzumiranje previše životinjskih masti i skladištenje prevelike količine proteina u jetri, što je najčešći slučaj kod ljubitelja mesa i nezdrave hrane, ali i kod profesionalnih sportista.

Ako je vjerovati epidemiološkim studijama, učestalost pojavljivanja masne jetre posljednjih godina se značajno povećala, naročito kod žena.

Vjeruje se da između 25-28 odsto svjetske populacije pati od bolesti jetre, a da je 16 odsto njih oboljelo u mladosti.

Ukoliko se masna jetra ignoriše i nastavi se sa starim načinom života i ishrane, neizbježno će doći do ciroze, teške hronične bolesti jetre koja na kraju može da rezultira potpunim gubitkom funkcija jetre.

Kako se liječi masna jetra?

Najvažniji faktor u liječenju masne jetre svakako je ishrana, koja podrazumijeva nizak nivo masnoće i ograničen unos namirnica koje potencijalno mogu da naštete jetri.

Kako hrana oštećuje jetru?

Hrana koju pojedemo ulazi u stomak, a zatim u crijeva. U crijevima se razlaže, vari i apsorbuje u krv. Dalje se kroz krvotok prenose nutrijenti, koji kroz krvne sudove dospijevaju i do jetre.

Višak masnoća životinjskog porijekla unesen kroz tešku hranu takođe dolazi do jetre, koja je svojevrsni filter u organizmu. Kada tih masnoća ima previše, jetra nema drugi izbor do da masnoće apsorbuje u sebe.

Ćelije jetre tako vremenom propadaju, a kada jetra izgubi snagu i moć da neutrališe tolike masnoće, holesterol počinje slobodno da putuje kroz krvotok, taložeći se u drugim vitalnim organima i tkivima.

Uskladištene masti i naslage holesterola u krvim sudovima i kapilarima dalje dovode do razvoja vaskularne skleroze (ateroskleroze), a u budućnosti mogu biti uzrok moždanog i srčanog udara, kao i koronarne bolesti srca. Naslage holesterola i masnoća uništavaju i pankreas, što može da dovede doo razvoja dijabetesa.

Ovo su prvi simptomi akutne i hronične upale pankreasa

Kako sprečiti ili riješiti ovaj problem?

Iz ishrane bi trebalo izbaciti trans masti i generalno ograničiti unos masnoća. Za detaljni jelovnik, najbolje je da se konsultujete s ljekarom. U svakom slučaju, treba jesti što više namirnica koje se smatraju melemom za jetru – artičoke, bundeva, zelena salata, surutka, šargarepa, cvekla, kupus…

Ako već niste, lajkujte i zapratite našu FB stranicu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *