Ukoliko ste primijetili da ne možete da zamislite jedan dan bez slatkiša, onda je krajnje vrijeme da se pozabavite ovim problemom.
Zavisnost od slatkiša može da napravi veliki problem jer zavisnost od šećera loše utiče na kožu, kilažu, a vremenom i organi mogu početi da osjećaju težinu ove navike.
Uticaj na mozak
Naučno je dokazano da šećer s vremenom može dovesti do smanjene mogućnosti mozga da uči i pamti informacije, pa vodite računa o tome kolike količine unosite u svoje tijelo.
Pada vam energija
Nakon konzumacije rafinisanih ugljikohidrata, dolazi do kratkotrajnog uzleta energije, ali zatim dolazi i do njenog naglog pada, a pritom se javlja i osjećaj slabosti i bezvoljnosti.
Umjesto ovih namirnica radije izaberite one bogate bjelančevinama, kao što su grčki jogurt, bobičasto voće, humus, svježe povrće i slično. Ove namirnice stabiliziraće nivo šećera u krvi, a neće imati negativne posljedice.
Još ste gladniji
Fruktoza dokazano utiče i na centar za kontrolisanje apetita u mozgu, ali i osjećaj zadovoljstva, što znači da takva hrana neće ublažiti vašu želju za hranom, već ćete samo unositi još više hrane u organizam.
Koža brže stari
Jednostavno je: prevelike količine šećera mogu dokazano spriječiti obnovu kolagena koji je ključni sastojak za elastičnost vaše kože i spriječavanje preuranjenih bora. Želite li naborano lice? Naravno da ne!
Povećani rizik od raznih bolesti
Šećer negativno utiče i na bjelančevine, vlakna i organe te povećava rizik od raznih bolesti, posebno jetre i bubrega. Drugim riječima, ovakvu prehranu vaše će stanice itekako skupo platiti.
Postajete ovisnici
Konzumacija šećera dovodi do izlučivanja dopamina, neurotransmitera zbog kojeg s vremenom stvari koje volimo želimo u još većoj mjeri. Tako vaše tijelo želi još, još i još – loših stvari, ako ih konzumirate.
Masti
Prekomjerne količine šećera u vašem se tijelu pretvaraju u masti, čime povećavate rizik ne samo od pretilosti, već i od dijabetesa tipa 2 te bolesti krvožilnog sastava.
Stres
Jedete kada ste pod stresom? To nije nimalo pametna odluka, jer šećer samo kratkotrajno može sniziti razinu hormona stresa, kortizola.
Drugim riječima, jedenje pod stresom izaziva stres, pa prestanite s tom navikom. Bolje idite u šetnju, na trčanje ili u teretanu, dobro se oznojite i uživajte u smirenosti nakon toga.
Pročitaj još:
Med kao zamjena za šećer: Evo koje prednosti donosi za organizam
Konzumiranje meda iz jednog cvjetnog izvora može poboljšati kontrolu šećera u krvi i smanjiti razinu holesterola kada se uzima u kontekstu zdrave prehrane, navodi se u nedavnoj studiji objavljenoj u Nutrition Reviews.
Ovi rezultati su iznenađujući jer med sadrži oko 80 posto šećera – rekao je Tauseef Khan, viši istraživač na studiji i naučni saradnik u nutricionističkim naukama na Medicinskom fakultetu Temerty Univerziteta u Torontu, u saopštenju za javnost.
– Ne kažemo da treba da počnete da jedete med ako trenutno izbjegavate šećer – dodao je Khan, “Odnos se više odnosi na zamjenu”.
– Ako koristite konzumni šećer, sirup ili neki drugi zaslađivač, zamjena tih šećera za med može smanjiti kardio-metaboličke rizike – rekao je u istom izdanju.
Istraživači iz Toronta sproveli su sistematski pregled i meta-analizu 18 kliničkih ispitivanja koja su uključivala preko 1.100 učesnika kako bi utvrdili utjecaj meda na srce i metaboličke faktore rizika, navodi se u saopštenju studije.
– U našoj studiji kombinovali smo rezultate svih ispitivanja na medu na ljudima koja su se bavila metaboličkim bolestima – rekao je Khan.
Konzumacija meda bila je povezana s nižim nivoima glukoze u krvi, ukupnog holesterola i triglicerida. Khan je rekao da je veličina smanjenja glukoze i holesterola bila “klinički vrlo mala”.
– Međutim, to pokazuje da nema štete u uzimanju meda i da malo smanjenje takođe može biti dugoročno korisno – pojasnio je.
Khan je primijetio da postoji razlika između prerađenog i sirovog meda u zdravstvenim prednostima.
– Konvencionalna prerada meda uključuje cijeđenje i filtriranje, a zatim zagrijavanje u kratkom vremenskom periodu kako bi se smanjila vlaga i kvasac – rekao je Khan.
To omogućava lakšu manipulaciju medom, rekao je, ali zapravo oštećuje med – a mnoga njegova bioaktivna jedinjenja gube svoj učinak, piše Cafe.
Takođe je napomenuo da bi ljudi mogli eksperimentisati “sa zamjenom šećera medom, imajući na umu da med ima slađi ukus – pa bi bile potrebne manje količine”.
